Temza u Londonu, Seina u Parizu, Tiber u Rimu, Amstel u Amsterdamu, Vltava u Pragu, Dunav u Budimpešti, Ljubljanica u Ljubljani. Sve su to rijeke koje teku centrima nekih od najpoznatijih europskih metropola. Veliki gradovi su to, koji su svoje živote izgradili uz tok rijeka koje njihovu urbanu svakodnevicu smiruju zvukom svoga prolaska kroz grad.
Urbani riječni život, građani današnjice mogu zahvaliti svojim precima koji su naseljavali prostore uz rijeke jer su nudile izvor pitke vode, zemlja uz njih bila je plodna, a služile su često i kao jedini prijevozni putevi. Rijeke su puno više od vode u tekućem stanju, one su izvor života…a sudeći prema temi o kojoj govore Gradske minute i izvor velikih investicija. Jer vidite, nisu svi imali sreće da su njihovi gradovi ‘na vodi’ koja kroz njih teče.
Zagreb nije.
Beograd nije.
Ali – može biti – a sve uz malu pomoć jednog investitora.
Dati novi život Novom Zagrebu, plan je zagrebačkih gradskih vlasti, a od ovoga je tjedna dostupna i prva skica koja ga oslikava. Naime, objavljen je Naime tvrtka Ex Development iz Dubaija objavila je javni natječaj za projekt Promatračkog tornja na području Hipodroma visokog 45 do 70 metara. Društvo arhitekata Zagreba navodi kako je natječaj protivan Generalnom urbanističkom planu i Pravilniku o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza. Natječaj je raspisan na parceli na kojoj se nalazi Hipodrom, u vlasništvu je Grada Zagreba i nije jasno ima li raspisivač za njega odobrenje vlasnika, a nije definiran naručitelj niti ocjenjivački sud.
Na tom tragu, krenuo je i projekt Beograd na vodi, govorilo je tako Društvo arhitekata Beograda o projektu koji u njihovu gradu traje već sedam godina. Jaka medijska kampanja počela je prije šest godina kada su se predstavile prve vizualizacije projekta i to bez da se uopće isticalo tko je investitor.
Arhitekti su na taj projekt u to vrijeme gledali kao na politički pamflet koji nije bio izgledan za ostvarenje, jer niti jedno vizualno riješenje predstavljeno kao maketa nije prikazivalo Beograd, nije prikazivalo ni centar Beograda koji se nalazi na oko 100 metara višoj koti terena. No, situacija je postala ozbiljnija o ožujku 2014. kada su počeli radovi na uklanjanju željezničkih kolosijeka. A još ozbiljniji kada se iskrivljavanje tumačenja tada postojećeg zakona donio Prostorni plan pšodručja od posebnih obiljećja koji je prvo regulirao infrastrukturu ‘Beograda na vodi’. Uskoro, mijenja se onaj postojeći zakonski okvir, čime se uspostavlja plodno tlo za takav ‘plan’ za cijelu zonu. Točnije – Plan kojim se van snage stavljaju sve odrednice Generalnog urbanističkog plana Beograda.
“Uvidom u primjer Beograda, vidljivo je da postoje velike opasnosti da se niz godina promišljanja o tim prostorima jednostavno izbriše i da se stvari postave na potpuno drugoj osnovi. Ne vidim da bi mi kao struka, a i bilo koji investitor kada dođe, mogli u tako kratkom roku stvari okrenuti naglavačke i sagledati ih drugačije bez da se ipak analizira okruženje.”, rekao je u Gradskim minutama predsjednik DAZ-a Tihomil Matković.
Cijelu priču slušajte ovdje kao i priču Beograđanina Akija koji je istaknuo da je Beograd na vodi projekt privatnih interesa, a ne građanskih.
Ah, te neprekidne sličnosti u politikama, u ovom slučaju, tekućeg bratstva i jedinstva.
