Društvene mreže prošloga tjedna preplavile su fotografije nagomilanog smeća – Siget, Sopot, Zapruđe, Knežija, Tešnjevka, Centar…nema tog zelenog otoka u gradu koji nije bio natrpan smećem, posebicem plastikom.
I gledao bi se još taj scenarij da gradska Čistoća, podružnica Holdinga nije u relativno kratkom roku uspjela riješiti ugovore za otkup plastike bez kojih se otpad samo gomilao. Što se dogodilo? CE-ZA-R d.o.o. i REOMA GRUPA d.o.o. 15. listopada prestali su preuzimati plastični otpad jer su do tog dana otkupili količinu otpada ugovorenu ugovorom u travnju. A građani, naravno, i dalje, odlagali. Da podsjetimo – prilikom potpisivanja ugovora o oporabi plastike, procijenjene su premale količine za otkup pa su otkupljivači – kada su pokupili količinu koju su ugovorili – jednostavno prestali prikupljati. Za to vrijeme, trajali su pregovori o novim ugovorima o daljnjem otkupu pa se s informacijom nije moglo izlaziti u javnost – tako su iz Čistoće odgovarali na upite o tome zašto se građane na vrijeme nije obavijestilo o tome da se otpad koji odlažu ne odvozi.
“Nakon ispunjenja ugovorenih količina otpadne ambalaže od plastike, članovi zajednice ponuditelja spremno su se odazvali pozivu Podružnice Čistoća za pregovore o nastavku poslovne suradnje. Čim su usuglašeni uvjeti, 5. studenoga 2018. potpisan je Dodatak 1 predmetnom Ugovoru.”, priopćeno nam je iz ureda Uprave C.I.O.S. Grupe.
Pod kojim je uvjetima potpisan spomenuti dodatak, rekao je u našim Gradskim minutama direktor podružnice Čistoća Goran Bradić: “Pod istim uvjetima kao i ranije, s time da smo povećali te količine za 50%. Uvjeren sam da je to najbolji ugovor koji je Čistoća ikada potpisala jer on je po sistemu viđeno-kupljeno.”
Rekao je da je stanje na tržištu u Hrvatskoj trenutno takvo da za otkup plastike interesa nema, pogotovo za plastiku kakva se odlaže u spremnicima Čistoće. Tako kažu u Čistoći a opet iz C.I.O.S. Grupe tvrde kako se upravo plastika iz zelenih otoka pokazala najboljim ulaznim materijalom. “Ovisno o kvaliteti ulaznog materijala, izdvojimo između 10 i 25 posto plastike koja ima tržišnu vrijednost, dok preostalih 75 do 90 posto je neiskoristivog materijala za recikliranje.”
U C.I.O.S.-u potvrđuju da globalni uvjeti na tržištu koji ovise o cijeni nafte, u posljednje vrijeme utječu na snažan pad cijene koja se može dobiti za izdvojenu plastiku pogodnu za recikliranje. “Tako niska cijena ne osigurava da se od sortiranja sveukupne količine zaprimljene otpadne ambalaže od plastike ostvari bilo kakva gospodarska korist, a dodatnu nesigurnost donosi činjenica da se cijene na burzama otpada stalno mijenjaju.”
Upitna je dakle bila i otkupna cijena otpadne plastike koju je podružnica Holdinga Čistoća dogovorila sa zajednicom ponuditelja/kupaca CE-ZA-R d.o.o. i REOMA GRUPA d.o.o.. No, prvi čovjek Čistoće Goran Bradić izuzetno je zadovoljan aneksom na ugovor koji se uspjelo potpisati. Jer, iako se u nekim ponudama tražilo vrtoglave svote, 1.500 kuna i više, ugovorena je cijena od 110 kuna po toni.
Cijelu emisiju možete poslušati ovdje.
